Olimpijske igre Sarajevo - Sve o ZOI Sarajevo 1984

Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine ostale su duboko urezane u povijest sporta, ali i u sjećanje svakog stanovnika bivše Jugoslavije. Tih jedanaest veljačkih dana, od 8. do 19. veljače, Sarajevo je bilo centar svijeta zimskih sportova, domaćin najvažnije zimske sportske manifestacije planete. Bilo je to prvi put da se Olimpijske igre održavaju u jednoj socijalističkoj zemlji, što je predstavljalo veliki međunarodni simbol pomirenja u vremenu Hladnog rata.

Organizacija ZOI u Sarajevu bila je odvažan korak za grad koji dotad nije imao globalnu reputaciju zimskog sportskog centra, ali su entuzijazam i podrška građana, uz velika ulaganja u infrastrukturu, omogućili da se igre održe na najvišoj razini. Značaj ovih Olimpijskih igara zasigurno prevazilazi sportski teren za tadašnju Jugoslaviju.

Sarajevska olimpijada ostavila je za sobom trajno naslijeđe: od modernih sportskih objekata i novog životnog prostora za stanovnike grada, do nezaboravnih priča o sportskim herojima koji su ispisali stranice sportske povijesti tog vremena.

Olimpijada u Sarajevu – kako je izabrano mjesto za ZOI

Sarajevo nije bilo prvi izbor u očima svjetske sportske javnosti kada se prijavljivalo za Zimske olimpijske igre 1984. godine. Međutim, odlučnost jugoslavenskih sportskih i političkih struktura bila je ključna za uspjeh. Glavni rivali u izboru domaćina bili su japanski Sapporo i švedski Göteborg, a konačna odluka pala je na sjednici Međunarodnog olimpijskog komiteta 18. svibnja 1978. godine u Ateni.

Ono što je Sarajevo izdvojilo od ostalih kandidata bila je jedinstvena kompaktnost planiranog prostora za igre, što je bio značajan adut. Također, specifična pozicija Jugoslavije kao neutralne zemlje u hladnoratovskoj eri dodatno je doprinijela pozitivnoj odluci komiteta.

Olimpijske igre u Sarajevu bile su važan politički događaj, kojim je Jugoslavija željela potvrditi svoju ulogu u međunarodnoj zajednici kao faktor mira i neutralnosti. Igre su predstavljale priliku da se istakne jugoslavenska ideja bratstva i jedinstva, kao i nesvrstanost zemlje u hladnoratovskim blokovima.

Olimpijada Sarajevo – gdje su održana natjecanja?

Natjecanja su održana u samom gradu i na planinama u okolici.

Borilišta u gradu

Natjecanja u okviru ZOI 1984. odvijala su se na nekoliko lokacija u gradu:

• Stadion Koševo – ceremonija otvaranja Igara
  
  
• Ledena dvorana Zetra – umjetničko klizanje, hokej na ledu i ceremonija zatvaranja
  
  
• KSC Skenderija – natjecanja u hokeju na ledu
  
  
• Klizalište Zetra – brzo klizanje

Borilišta na planinama oko Sarajeva

Na obližnjim olimpijskim planinama odvijale su se discipline koje zahtijevaju prirodne uvjete i posebnu infrastrukturu:

• Bjelašnica – muško alpsko skijanje
  
  
• Jahorina – žensko alpsko skijanje
  
  
• Igman (Veliko Polje) – biatlon, nordijsko skijanje, nordijska kombinacija
  
  
• Trebević – bob i sankanje

Jure Franko Sarajevo 1984 – Srebro za Jugoslaviju!

Kada se spomenu Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984., jedno ime i danas izaziva najviše emocija – Jure Franko. Tada dvadesetjednogodišnji slovenski skijaš, rodom iz Nove Gorice, zauvijek je ostao urezan u sjećanje bivše Jugoslavije kao čovjek koji je donio prvu medalju na Zimskim olimpijskim igrama. Njegovo srebro osvojeno u veleslalomu na Bjelašnici ujedinilo je balkanske navijače i cijelu zemlju u kojoj su se već osjećale političke trzavice nakon smrti Tita.

Bio je ovo sigurno najveći uspjeh Jugoslavije u sportskom smislu na nivou države, pet godina nakon što je na klupskom nivou KK Bosna postala prvak Europe.

Trka karijere – put do povijesnog srebra

Trka koja je Juretu Franku promijenila život dogodila se 14. veljače 1984. godine. On se tada upisao u povijest jugoslavenskog sporta osvajanjem srebrne medalje u veleslalomu na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu 1984. godine. Kao mladi skijaš, Franko se natjecao u raznim disciplinama – slalomu, veleslalomu, superveleslalomu i kombinaciji, ali olimpijski veleslalom bio je vrhunac njegove karijere.

Iako je Sarajevo bilo domaćin Igara, loši vremenski uvjeti u danima pred natjecanje primorali su jugoslavensku reprezentaciju da se nakratko preseli u Sloveniju, gdje su trenirali i odradili mini-natjecanje u Mežici. Ovo se ispostavilo kao ključna odluka za Franka, jer mu je omogućilo neophodnu pripremu za odlučujuću vožnju.

Poslije prve vožnje Franko je zauzimao četvrtu poziciju, sa zaostatkom od svega desetinke sekunde za vodećim Austrijancem Gruberom. Tokom pauze, pod ogromnim pritiskom i adrenalinom, pronašao je smirenje u kratkoj petnaestominutnoj dremci, što je bilo dovoljno da povrati snagu i koncentraciju.

U drugoj vožnji, uz ogromnu podršku tisuća gledatelja na Bjelašnici, Franko je izveo fantastičan nastup. Austrijski skijaš Gruber nije uspio ponoviti rezultat prve vožnje, što je Franku otvorilo put do pobjedničkog postolja i povijesnog srebra.
Tog trenutka, na stazi i tribinama zavladalo je neopisivo slavlje, a oduševljeni Sarajlije spontano su skandirali slogan koji će ostati zapamćen zauvijek: „Volimo Jureka više od bureka!“ (više o tome nešto kasnije).

"Krenu prelijepe uspomene na taj period. To je ono što nas veže jer svako od nas iz bivše Jugoslavije bio je nekako vezan za Sarajevo. Neko je došao samo u posjetu, neko je radio kao taksist, drugi kao kuhar, treći su bili inženjeri, kamermani... To je bila toliko velika organizacija i veliki poduhvat, da je samo jedna velika zemlja, kao što je tadašnja Jugoslavija, mogla uspjeti to da napravi", kasnije je pričao Franko.

Po završetku sportske karijere, koju je prekinula ozljeda, Franko je nastavio raditi u području sportskog marketinga i menadžmenta u SAD-u i Japanu. Danas živi u Radovljici u Sloveniji, a zaslužan je i za dovođenje čuvenog mjuzikla „Mamma Mia!“ na prostore bivše Jugoslavije, na nagovor svoje supruge.

Četiri desetljeća kasnije, ime Jureta Franka i dalje budi emocije širom regiona, a čuveni slogan i dalje odzvanja kao trajna uspomena na olimpijsku atmosferu zajedništva i slavlja 1984. godine.

“Olimpijske igre, pa još na domaćem terenu ispred nacije koja očekuje medalje na svaki način, jer je država zbog toga i organizirala Igre - da se osvoji ta medalja. Mi smo imali šanse i realnih uslova, i realnih očekivanja, jer da nije tako bilo, ne bi se ni ušlo u organizaciju. Da se nije osvojila ta medalja bilo bi prvi put u povijesti da domaćin Zimskih igara nije osvojio barem jednu. Sjećam se, bilo je dosta veliko opterećenje, velika očekivanja sa strane na nas, svih Jugoslovena. I eto, imao sam sreće. Moram samo objasniti koliko sve to ima veliki utjecaj na čovjeka: da si prvi u povijesti koji je nešto tako postigao, toga je malo, pa to napraviš ispred svojih ljudi, toga je onda još manje, pa su na kraju time zadovoljene moje želje, a pogotovo želje čitave tadašnje Jugoslavije koja je sve uradila da mi imamo mogućnosti da osvojimo tu medalju. Hvala Bogu, ona je došla i sada je uz mene svaki dan”, pričao je mnogo godina kasnije čuveni skijaš.

Zanimljive anegdote – izgubljene i dobijene oklade

Malo je poznato da je neposredno prije utrke njemački trener, posmatrajući Franka na zagrijavanju, prišao slovenskom skijašu i potpuno samouvjereno mu rekao:

„Ti danas sigurno osvajaš medalju“.

Iako je Franko želio izbjeći dodatni pritisak, trener ga je izazvao na okladu – ukoliko zaista osvoji medalju, Franko bi ga morao počastiti pićem.

Na kraju dana, njemački trener dobio je piće, ali daleko važniju opkladu Franko je dobio protiv svog trenera iz jugoslavenske reprezentacije, Tonea Vogrineca. Prije Igara, njih dvojica dogovorili su se da će Vogrinec, u slučaju Juretovog uspjeha, biti ošišan na ćelavo pred kamerama. Franko nije propustio priliku da ovu opkladu sprovede u djelo pred očima cijele Jugoslavije.

„Volimo Jureka više od bureka“ – slogan koji je osvojio zemlju

Uspjeh Jureta Franka inspirirao je i jedan od najpoznatijih slogana u povijesti sarajevskih Olimpijskih igara – „Volimo Jureka više od bureka“. Frazu su osmislili sarajevski Nadrealisti, a ona je munjevito osvojila srca stanovnika Sarajeva i svih koji su pratili olimpijska natjecanja.

Četiri desetljeća kasnije ovaj slogan još uvijek odzvanja u gradovima nekadašnje Jugoslavije, a Jure Franko, koji je često i rado viđen gost Sarajeva, ponosno priznaje koliko mu znači taj izraz pažnje i ljubavi ljudi prema njegovom uspjehu.

Govoreći danas o svemu, Franko posebno ističe koliko je taj događaj nadmašivao sport. Olimpijada je, prema njegovim riječima, bila jedinstvena prilika da se pokaže zajedništvo među svim narodima Jugoslavije, ali i da se ujedini sportski svijet u teškim vremenima političkih bojkota između Istoka i Zapada. U gradu nije bilo bojkota: učestvovale su sve nacije, a sportaši su imali jedinstvenu priliku da se suoče sa najboljima.

„Za svakog sportaša najvažnije je da se natječe protiv najboljih, i upravo to nam je Sarajevo omogućilo“, rekao je Franko mnogo godina kasnije. 

„Bili smo ponosni, jer smo kao nesvrstana zemlja uspjeli da prevaziđemo političke prepreke i pokažemo svijetu koliko sport može ujediniti ljude“, zaključio je.

Bjelašnica i Franko – neraskidiva veza i trajna uspomena

Koliko je Franko važan za povijest sarajevskih igara, najbolje pokazuje i činjenica da postoji inicijativa da se jedna od staza na Bjelašnici nazove upravo po njemu. Ova ideja ga duboko dira, a Franko ističe kako bi za njega bilo ogromno priznanje kada bi dio planine zauvijek nosio njegovo ime.

„Čak i sama pomisao na sve to čini me ponosnim i sretnim. Bjelašnica će za mene zauvijek biti posebno mjesto, jer tu se dogodio najveći trenutak moje sportske karijere, ali i trenutak koji je bio važan za cijelu zemlju“, iskreno je svojevremeno rekao Jure Franko.

Iako su prošle četiri desetljeća, olimpijski duh iz Sarajeva i dalje je živ u srcima mnogih ljudi. Kada Franko danas posjeti grad, emocije ponovo ožive, a njegova medalja i dalje ima poseban značaj, gotovo kao da je osvojena jučer. Zimske olimpijske igre Sarajevo 1984. zauvijek će ostati simbol jedinstva, zajedništva i velikog sportskog duha, a Jure Franko će ostati jedna od njihovih najvećih legendi.

ZOI Sarajevo 1984 – Pregled najvažnijih događaja

• Obrnuto podizanje olimpijske zastave
  Na ceremoniji otvaranja olimpijska zastava greškom je podignuta naopako. Zanimljivo, identična greška ponovila se i 2024. godine na Ljetnjim igrama u Parizu.
  
  
• Prve igre predsjednika Samarancha
  Ovo su bile prve Olimpijske igre održane pod rukovodstvom novog predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta, Juana Antonia Samarancha.
  
  
• Uvođenje nove trke u ženskom nordijskom skijanju
  Prvi put je održana trka na 20 kilometara u ženskoj konkurenciji u nordijskom skijanju.
  
  
• Marja-Liisa Hamalainen – kraljica skijaškog trčanja
  Finska skijašica Marja-Liisa Hamalainen osvojila je zlatne medalje u sve tri pojedinačne trke u skijaškom trčanju za žene.
  
  
• Dominacija Gejtana Bušea i Karin Enke u brzom klizanju
  Kanađanin Gejtan Buše i Istočna Njemica Karin Enke osvojili su po dvije zlatne medalje u takmičenjima u brzom klizanju. Žene iz Istočne Njemačke osvojile su čak devet od mogućih dvanaest medalja u toj disciplini.
  
  
• Neočekivano loš rezultat Austrije
  Austrija, tradicionalno jedna od najjačih zemalja u zimskim sportovima, osvojila je svega jednu bronzanu medalju, što je bilo izuzetno veliko razočaranje za ovu alpsku naciju.
  
  
• Komplet medalja za biatlonce Kvalfosa i Angerera
  Norvežanin Eirik Kvalfos i Zapadni Njemac Peter Angerer osvojili su komplet medalja – po jednu zlatnu, srebrnu i brončanu u različitim biatlonskim disciplinama.
  
  
• Blizanci Mar osvojili vrh slaloma
  Američki blizanci Fil i Stiv Mar zauzeli su prvo i drugo mjesto u muškom slalomu, što je bio prvi takav slučaj u istoriji zimskih olimpijada.
  
  
• Savršena ocjena u umjetničkom klizanju – Torvil i Din
  Britanski par u umjetničkom klizanju, Džejn Torvil i Kristofer Din, oduševili su svijet izvedbom na muziku „Bolero“, za koju su od sudija dobili maksimalne ocjene za umjetnički utisak, podvig koji do danas niko nije ponovio.
  
  
• Podjela zlata u umjetničkom klizanju na četiri zemlje
  Umjetničko klizanje obilježili su osvajači zlata iz četiri različite zemlje: Torvil i Din (Velika Britanija) u plesu, Elena Valova i Oleg Vasiljev (SSSR) u klizanju parova, Skot Hamilton (SAD) u muškoj pojedinačnoj konkurenciji i Katarina Vit (Istočna Njemačka) koja je osvojila prvu od svojih dvije zlatne olimpijske medalje.
  
  
• Bill Johnson– prvi Amerikanac sa zlatom u spustu
  Amerikanac Bill Johnson ostvario je povijesni uspjeh postavši prvi američki skijaš koji je osvojio zlato u olimpijskoj spust-trci.
• Prvi tamnoputi skijaš iz Afrike na ZOI
  Lamin Gej iz Senegala ušao je u istoriju kao prvi tamnoputi skijaš iz Afrike koji je nastupio na Zimskim olimpijskim igrama.
  
  
• Ceremonija zatvaranja prvi put održana u zatvorenom prostoru
  Ceremonija zatvaranja Igara održana je u zatvorenom prostoru – ledenoj dvorani Zetra. Ova praksa je ponovljena tek 2010. godine na ZOI u Vancouveru.
  
  
• Prisustvo američkog potpredsjednika George Busha starijeg
  Potpredsednik SAD-a George H. V. Bush prisustvovao je ceremoniji otvaranja Igara u Sarajevu, a iste godine bio je i na ceremoniji zatvaranja Ljetnjih olimpijskih igara u Los Angelesu.

Zimske olimpijske igre Sarajevo 1984 - Najveći osvajači

Na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu sudjelovalo je 49 zemalja, a medaljama se okitilo njih 17. Najuspješnija reprezentacija, i najveći favorit ovih igara u smislu sportskog klađenja, bila je Istočna Njemačka, koja je osvojila 24 medalje, od čega čak devet zlatnih. Posebno impresivan rezultat Istočni Njemci ostvarili su u ženskom brzom klizanju i bobu, gdje su uzeli sva zlatna i srebrna odličja.

Sovjetski Savez, koji je prethodno bio dominantan, završio je Igre na drugom mjestu sa ukupno 25 medalja, od toga šest zlatnih. Zanimljivo je da su Sovjeti u skijaškom trčanju, disciplini u kojoj su ranije osvajali zlata, ovoga puta osvojili samo jednu zlatnu medalju.

Američka reprezentacija ostvarila je jedan od svojih najboljih rezultata u povijesti alpskog skijanja, završivši natjecanje sa ukupno osam medalja, među kojima četiri zlatne. Sjeverne europske zemlje tradicionalno su bile uspješne: Finska je završila četvrta, zahvaljujući trima zlatima skijašice Marje-Lise Hamalainen, Švedska je zauzela peto, a Norveška šesto mjesto.

Zemlja domaćin, Jugoslavija, ostvarila je povijesni uspjeh osvajanjem svoje prve medalje na zimskim igrama – srebrnog odličja Jureta Franka u veleslalomu. S druge strane, Austrija je ove Olimpijske igre završila sa svega jednom brončanom medaljom, što predstavlja njihov najlošiji učinak u povijesti Zimskih olimpijskih igara.

Maskota Vučko – nezaboravni simbol Sarajeva 1984.

Zimske olimpijske igre u Sarajevu ostale su prepoznatljive i po čuvenoj maskoti – malom vuku Vučku. Ova maskota simbolično je predstavljala prijateljstvo i zbližavanje ljudi sa prirodom i životinjama.

• Dizajner maskote bio je slovenački ilustrator Jože Trobec
  
  
• Glas maskoti pozajmio je popularni jugoslovenski pjevač Zdravko Čolić
  
  
• Vučko je imao specifičan izgled bez očnjaka, kako bi bio prihvatljiv djeci

Olimpijsko nasljeđe Sarajeva – što je ostalo nakon Igara?

Nakon Igara Sarajevo je dobilo moderan sportski kompleks, stanove, hotele i infrastrukturu koja je značajno podigla kvalitet života. Izgrađeno je 2.850 stanova, stvoreno 9.500 novih radnih mjesta, a Sarajevo je steklo prepoznatljivost u svijetu zimskog turizma.

Iako je rat u Bosni 1992. teško oštetio mnoge olimpijske objekte, duh sarajevske olimpijade ostao je snažan u sjećanjima ljudi, a uspomene na ovaj sportski događaj i dalje su simbol boljeg i srećnijeg vremena u regionu.

Ako vas zanimaju zimski sportovi, Formula online kladionica je u svojoj blog sekciji pisala i tko su najbolji hrvatski skijaši i skijašice. A za dodatnu “zimsku” zabavu možete se kladiti na hokej na ledu.